U izvještaju je naglašeno da je provedba tog plana za ovu godinu otežana s obzirom na to da ključni dokument Politika privatizacije u FBiH još nije usvojen, a trebao je biti okosnica brže i efikasnije privatizacije - kazao je na konferenciji za novinare direktor APF-a Enes Ganić.

Izvještajem je obuhvaćeno nekoliko vrsta aktivnosti, a glavne se odnose na mostarske kompanije Aluminij, HT, Fabriku duhana i Hepok, zatim na sarajevski BH Telecom, Vitezit iz Viteza, te cazinsku Tvornicu kartona i ambalaže. Kada je riječ o privatizaciji telekom operatera, ona zauzima ključno mjesto u dokumentu Politika privatizacije, pa sve dalje aktivnosti ovise o tome kada će se o njemu izjasniti parlament.

Ganić je potvrdio da će se nakon sjednice Vlade FBiH održati radni sastanak federalnog premijera, dva dopremijera i dva resorna ministra na kome će komisija koja je vodila privatizaciju Aluminija prezentirati dosadašnje aktivnosti, a posebno će se govoriti o otvorenim pitanjima u privatizaciji mostarskog kombinata koje se odnose na cijenu električne energije i ekologiju.

On je dodao da je zadnja cijena koju je ponudio Konzorcij oko 43 eura po megavat satu, a s obzirom na to da se prosječna tržišna cijena kreće 70 do 80 eura upitno da li je to uopće prihvatljivo, te ko bi nadoknadio razliku u cijeni.

Poseban problem je i odlagalište Crveni mulj koji bi ponuđač trebao održavati u zatečenom stanju.

Ganić je dodao da je u izvještaju navedeno da je raskinuto 49 kupoprodajnih ugovora u velikoj privazaciji, devet u maloj, te da je pokrenuta procedura raskida za 39 ugovora.

(Biznis.ba/Fena)