Za taj period, kako navodi Agencija, iz BiH je izvezeno robe za 23,3 milijarde KM, a uvezeno za 63,4 milijarde maraka. Deficit robne razmjene iznosio je 40,1 milijardu maraka.

Prema kalkulativnim cijenama s početka ove godine, suma novca koji se odlio a da nije našao pokriće u domaćim robama i uslugama tolika je da bi se, naprimjer, njime mogla isfinansirati gradnja sedam autoputeva od Save do Jadranskog mora.

Uspjeha na uvoznoj strani, kako navodi Agencija, nesumnjivo je bilo, što se vidi iz grafičkog prikaza uz ovu kratku analizu. Izvoz je najviše rastao u 2007., na skoro šest milijardi KM, ali je uporedo rastao i uvoz, na 13,9 milijardi KM samo u toj, najuspješnijoj godini. Glad za robom potirala je sve rezultate na izvoznoj strani.

Mnogi se pitaju odakle novac za toliku kupovinu. Neko je morao obezbijediti nedostajućih 40,1 milijardu KM.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, koji odavno upozorava na ovaj debalans, u više je navrata ukazao na doznake dijaspore, koje, nezvanično, iznose više od pet milijardi KM, kao na jedan od izvora sredstava za potrošnju.

Ovaj novac, kako naglašava, mogao se daleko korisnije utrošiti da je bilo volje da se usmjeri u domaću proizvodnju, koja će suptituirati uvoz. Danas ga je sve manje, a da, u pravom smislu riječi, skoro ništa nije učinjeno da se oplodi, o čemu govori i podatak o padu domaće proizvodnje robe za široku potrošnju u ovoj godini za više od 10 posto.

Ekonomisti, također, upozoravaju na utjecaj trgovačkih lobija, domaćih i stranih, koji uspješno isisavaju novac iz novčanika potrošača, a da niko ne reagira. BiH nema nijednu domaću veletrgovinsku kuću, a nemaju ih ni entiteti. Veletrgovinu i na uvoznoj i na izvoznoj strani drže stranci.

dnevni avaz