Zato HEP do 2015. uz ukupna ulaganja veća od ...

... 2,1 milijardu eura planira izgraditi nove elektrane ukupne snage veće od 1600 megavata, a stalno poboljšavamo i dalekovodne veze s okolnim državama po čemu spadamo među najbolje zemlje u Europi, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak na svjetskom kongresu CIGRE (međunarodne organizacije za velike elektroenergetske sustave) u Parizu.
Tako će početkom rujna početi gradnja dvostrukog 400-kilovoltnog dalekovoda prema Mađarskoj koji će omogućiti prijenos dodatnih 2000 megavata. Novi blok TE-TO Zagreb bit će gotov u jesen, a hidroelektrana Lešće na Dobri krajem 2009. Na jesen počinje i gradnja velikog trećeg bloka termoelektrane Sisak, pri kraju su pripreme za gradnju termoelektrane na plin u Slavoniji snage 400 megavata, a postojeći stari prvi blok termoelektrane Plomin na ugljen planiraju zamijeniti novim koji će usprkos puno veće snage ispuštati dvostruko manje štetnih čestica, a nuklearnu opciju planiraju tek iza 2020., kazao je Mravak.


HEP sve više investira i u obnovljive izvore energije čiju je važnost na otvaranju kongresa istaknuo i europski povjerenik za energetiku Andris Pielbags. Ove godine s Austrijancima kod Knina kreću u prvu fazu projekta vjetroelektrane snage 60 megavata, a do 2010. će dovršiti i drugu fazu snage 40 megavata. Ujedno sa zagrebačkim dalekovodom kod Breze planiraju gradnju vjetroelektrane snage 38 megavata, a Končar upravo montira svoju prvu vjetroelektranu u zaleđu Splita.
Međutim, HEP se zbog ubrzanog rasta potrošnje, postupnog prestanka rada starih termoelektrana, te ograničenih mogućnosti priključenja obnovljivih izvora na elektroenergetski sustav prije svega mora orijentirati na konvencionalne elektrane koje ne ovise o čudima prirode, napomenuo je Mravak.

U prvom polugodištu gubitak od 110 milijuna kuna

Prema Mravakovim riječima nedavno poskupljenje struje, prvo nakon tri godine, omogućit će im poboljšanje poslovnih rezultata nakon što su prvo polugodište ove godine zbog velikog rasta cijena goriva za termoelektrane i uvozne struje završili s gubitkom od 110 milijuna kuna, a najavio je i postupno smanjivanje kašnjenja u plaćanju dobavljačima. Međutim, ako se nastavi rast cijena goriva i uvozne struje, morat ćemo sredinom 2009. zatražiti novo poskupljenje struje, upozorio je Mravak.
Ali, da su njihove cijene i dalje dosta niže od tržišnih (stručnjaci procjenjuju i 20-tak posto) ukazuje i podatak da nitko od njihovih kupaca još nije iskoristio zakonsku mogućnost i promijenio dobavljača.


(Biznis.ba/Vjesnik.hr)