Kompaniji Vran-Dukić iz Tomislavgrada Vlada Livanjskog kantona odobrila je krajem jula koncesiju za zemljište u naselju Gradina na kojem ovaj poduzetnik namjerava podići prvi park vjetroelektrana u BiH. Ukoliko administrativna procedura ne bude beskonačno trajala kao u slučaju projekta vjetroparka u Podveležju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, prva vjetroelektrana u Gradini bila bi instalirana do kraja 2010. gdoine.
U postavljanje 57 vjetrostubova kompanija Vran-Dukić namjerava investirati najmanje 50 miliona eura.

ŠPANCI PARTNERI VRAN-DUKIĆU

“Čekamo građevinsku i okolinsku dozvolu, ali s obzirom na to da vjetroelektrana uopće nije zagađivač, mislim da procedura ne bi trebalo da traje dugo”, potvrdio nam je u kratkom telefonskom razgovoru vlasnik kompanije Mato Dukić. Nije želio govoriti o detaljima projekta, ali nije teško izračunati da bi instaliranje 50 vjetrostuba snage jednog megavata koštalo najmanje 50 milion eura. Niko iz kompanije Vran-Dukić nije želio potvrditi, ali ni demantirati nagađanja da bi se kao partner u ovom projektu mogla pojaviti jedna velika kompanija iz Španije.

Uporedo sa istraživanjima koja radi Centar za obnovljive izvore energije iz Mostara, na području Posavine i dijela zapadne Hercegovine, odnosno područja koje “pokriva” Elektroprivreda HZHB, već dvije godine španske kompanije provode istraživanja potencijala snage vjetra. Iako su Danska i Njemačka vodeće na listi zemalja po instaliranoj snazi vjetrogeneratora, malo je poznato da je po potrošnji energije iz obnovljivih izvora Španija na prvom mjestu u Evropi. Prema nekim procjenama, Španija je za mjerenja na području BiH već uložila oko 2 miliona eura. Rezultati istraživanja i planovi španskih investitora domaćim stručnjacima su nepoznanica jer ih, kako tvrdi jedan od naših sagovornika, drže u najstrožijoj tajnosti.

Podsjetimo, osim lokacije u Tomislavgradu, na lokaciji Ivovik u Livnu proteklih godina istraživanja potencijala vjetra finansirali su Austrijanci, ali je i u realizaciji ovog projekta došlo do zastoja. U međuvremenu je, kako saznajemo, nekoliko članova tima stručnjaka odustalo zbog kantonalne administracije, odnosno apetita pojedinih predstavnika vlasti i njihovih namjera da se po svaku cijenu uključe u raspodjelu ovog vrijednog posla.

PODVELEŽJE ČEKA KONCESIJU

Priča o vjetroelektranama u Livnu i Tomislavgradu pomalo je u drugom planu jer su prethodnih godina većina investitora ali i domaćih stručnjaka najviše nade polagali u projekat podizanja vjetroparka u Podveležju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Nakon zastoja dugog skoro četiri godine, zbog političkih i administrativnih zavrzlama, naredne godine mogli bi biti instalirani prvi vjetrostubovi na Podveležju. Projekat je pokrenut s mrtve tačke nakon što je menadžment Elektroprivreda BiH odlučio preuzeti ovaj posao.

“Do kraja septembra trebalo bi da bude potpisan Memorandum o razumijevanju sa bosansko-slovenačkom firmom Energy 3 i firmom Vjetroenergetika iz Mostara, koje su investirale dosadašnji dio projekta. Pregovori su trajali tri mjeseca a nakon potpisivanja memoranduma Elektroprivreda BiH ne bi bila samo kupac električne energije nego i proizvođač“, potvrdio nam je generalni direktor EPBiH Amer Jerlagić. U ovaj projekat EPBiH planira investirati 50 miliona eura. Istovremeno, u kompanijama koje su projekat dovele skoro do završnice smatraju kako je objavljivanje ove informacije preuranjeno. “Još ništa nije potpisano. Međutim, vjerujem da će uključivanje Elektoprivrede BiH ubrzati projekat u Podveležju koji stagnira godinama”, kazao nam je direktor firme Energy 3 Miralem Čampara.

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić kazao nam je kako je još 1996. godine bio pobornik ideje o iskorištavanju energije vjetra, ali da je u ranijem menadžmentu kompanije postojao snažan otpor. Jerlagić kaže da je projekat doveden u završnu fazu, čeka se potpisivanje Ugovora dvije firme, te koncesija i građevinska dozvola. “Uvjeti na Podveležju za podizanje vjetroeletrane smatraju se idealnim a prema cijenama na tržištu, zarada od proizvodnje električne energije bila bi skoro 12 miliona eura godišnje”, kazao je Jerlagić.

Projekat vjetroparka u Podveležju pokrenuo je 2001. godine tim stručnjaka, uglavnom profesora sa Mašinskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru uz pomoć konsultantskog preduzeća IBC Consultants & Engineers iz Sarajeva, čiji je menadžer Faruk Muštović. U prvoj fazi postavljen je jedan stub za mjerenje jačine vjetra. Nakon što su njihovu ideju podržali partneri iz Austrije, u Mostaru registriraju firmu Vjetroenergetika. U međuvremenu je mjerenja u Podveležju počela i slovenačko-bosanska firma Energy 3.

Domaći stručnjaci smatraju da postojeći zakoni u BiH, koji se doduše ne odnose na vjetroelektrane, nisu prepreka za slične projekte. U slučaju vjetroelektrana koncesija se zapravo dodjeljuje na zemljište gdje će vjetropark biti postavljen. Kao primjer da zakoni ne igraju ključnu ulogu, bh stručnjaci navode primjer Danske koja 20 posto energije osigurava iz obnovljivih izvora a potrebne zakone koji se odnose na energiju vjetra, donijeli su nakon što je potrošnja struje proizvedene u vjetroelektranama premašila 10 posto. Pa ipak, u slučaju Podveležja, ozbiljan problem predstavlja “banalna” činjenica da su prekoračeni svi rokovi za imenovanje kantonalne Komisije za odlučivanje o koncesiji. Menadžer konsultantske kompanije IBC Consultants & Engineers iz Sarajeva Faruk Muštović, koji je od početka sudjelovao u projektu, tvrdi da je lično lobirao austrijskog investitora, koncern Windkraft Simonsfeld, u čijem okrilju je i firma Vjetroenergetika, ali da se povukao iz projekta nakon što je posumnjao u namjere Austrijanaca. Zato Muštovića, kako tvrdi, nimalo ne iznenađuje vijest da će Elektroprivreda BiH nastaviti projekat, što ujedno smatra najboljim mogućim ishodom. Smatra kako je dobro da je menadžement Elektroprivrede BiH prepoznao svjetski trend prelaska na obnovljive izvore energije nakon predviđanja svjetskih stručnjaka da će nakon 2030. godine vjetar biti jedan od glavnih izvora energije. Centar za obnovljive izvore energije Mostar, koji okuplja tim eksperata iz ove oblasti, trenutno istražuje potencijale energije vjetra na 33 lokacije u BiH. Većinom u Livnu, Tomislavgradu, Mostaru, Nevesinju. Rezultati govore o odličnim potencijalima. “Vrijednost projekata instaliranja vjetroenergetskih kapaciteta na Balkanu u narednih nekoliko godina procjenjuje se na oko 8 milijardi eura. Ukoliko bude bilo volje i pameti, dio ovog kolača mogao bi pripasti i BiH”, smatra Mehmed Behmen, profesor na Mašinskom fakultetu u Mostaru i jedan od stručnjaka tamošnjeg Centra.

Razvojna šansa općine Hadžići
DANCI ISTRAŽUJU IVAN SEDLO

Predstavnik danske kompanije Suzlon Wind Energy Peter Holmgard i načelnik sarajevske općine Hadžići Hamdo Ejubović potpisali su 27. jula ove godine pismo namjere u vezi s izgradnjom vjetroelektrane u Hadžićima. Danska kompanija namjerava postaviti prvi stub sa mjernim instrumentima na lokaciji Ivan sedlo, na samoj granici Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ukoliko mjerenja potvrde ranije procjene, Danci namjeravaju uložiti oko 12 miliona eura za instaliranje 12 vjetrostubova a dio novca uložili bi u razvoj lokalne zajednice.

Preporuke EU
DO 2020. GODINE 20 POSTO ENERGIJE IZ VJETROELEKTRANA

Dugoročna Srategija evropske organizacije TPWind, koja se bavi razvojem energije vjetra, predviđa da će struja iz vjetroelektrana u skoroj budućnosti pokrivati 28 posto potreba zemalja Evropske unije. Ovakav trend očekuje se zbog straha od uticaja klimatskih promjena i iscrpljivanja izvora nafte i uglja. Vjetar se smatra najčistijim izvorom energije, ali je tehnologija instaliranja vjetroelektrana izuzetno skupa (jedan megavat instalirane snage košta milion eura, a u hidro ili termoelektranama 300 hiljada manje). Evropska komisija početkom godine predložila je Direktivu o poticanju korištenja energije iz obnovljivih izvora (Renewables Energy Directive) kojom se predviđa da za 12 godina, zemlje EU, 20 posto svojih potreba za energijom zadovoljavaju iz obnovljivih izvora. Takve rezultate već sada skoro imaju vodeće zemlje u korištenju energije vjetra -Danska, Njemačka, Španija, Austrija, SAD i Kina. Zanimljivo je da Hrvatska teži da do tog roka iz obnovljivih izvora osigurava više od 50 posto potrebne energije. U Srbiji su tek pokrenuti određeni projekti uglavnom na području Vojvodine.

(Biznis.ba/ Slobodna Bosna)