No, ako se uđe u strukturu BDP-a, ne samo u prošloj nego u svim poratnim godinama, kako ocjenjuju Ekonomski institut Sarajevo i njegov direktor Anto Domazet, mjesta samozadovoljstvu nema. Nedovoljno se ulaže u proizvodnju da bi dala veće efekte.

I površan uvid, naime, govori da se rast BDP-a, prije svega, odnosio na trgovinu, usluge i povećanje prihoda koji idu u korist javne potrošnje, dok industrija ostvaruje relativno skromne stope bruto dodane vrijednosti, što BDP u suštini znači.

Tako je lani ukupna javna potrošnja koštala 2,8 milijardi KM, koje su alimentirane iz poreznih i prihoda doprinosa (izuzev PIO), što je za 1,1 milijardu više nego što je ostvarila cjelokupna prerađivačka industrija (1,7 milijardi KM). Još se, dakle, mnogo izdvaja za dažbine, od kojih žive silna administracija i društveni aparat. 

Znatan prilog rastu javnih prihoda i potrošnje daje i trgovina, na bazi prodaje uvezene robe i usluga. Bruto dodana vrijednost trgovine lani je iznosila koliko i industrije - 1,7 milijardi KM, ugostiteljstva 339 miliona, saobraćaja milijarda i finansijskog posredovanja 594 miliona.

Ovaj iznos veći je nego što je cjelokupna proizvodnja, uključujući snabdijevanje energijom, građevinarstvo, poljoprivredu i šumarstvo, ostvarila za godinu.

Bum prihoda od izdavanja

Pravi bum i u prošloj godini imalo je poslovanje nekretninama i rentijerstvo. Ove djelatnosti lani su imale učešće u BDP-u od čak 1,3 milijarde KM, od čega se 714 miliona odnosi na iznajmljivanje i poslovne usluge, odnosno imputiranu rentu.

Uz to je više od pola milijarde KM uloženo u izgradnju novih zgrada i poslovnih prostora za izdavanje.

dnevni avaz