Zbog toga vlasti u Srbiji nisu zadovoljne intezitetom inozemnih ulaganja, jer su ona, gledajući po glavi stanovnika znatno ispod zemalja u okruženju. Prema procjenama ekonomista za optimalan rast privrede potrebna su ulaganja oko 500 dolara po glavi stanovnika, dok su ona u Srbiji, u razdoblju od 2002. do 2005. godine iznosila 180 dolara po glavi.
Smanjeni rizik ulaganja budi očekivanja da će narednih godina doći do većeg investiranja u greenfild projekte. U tom cilju u pripremi je izmjena Zakona o zemljištu prema kojemu će inozemnim ulagačima biti odobrena kupovina zemljišta na kojemu podižu svoje objekte, što je, inače sada zabranjeno, pa se zemljšte daje u zakup.
Prema procjeni OECD-a, što ju je iznijela Jasna Matić, direktorica za inozemna laganja i promociju izvoza, Srbija će uskoro postati zemlja s najvećim brojem greenfild ulaganja u regiji.
Prvu greenfild investiciju pokrenula je američka kompanija BOL, koja je 2003. godine podigla tvornicu limenki. Među novim greenfild ulaganjima navode se izgradnja tvornice Gorenja u Valjevu, kao i tvornice autodijelova u Šimanvcima, nadomak Beograda.
U proteklih pet godina, najznačajnija greenfild ulaganja imale su kompanije iz Austrije (20 posto), Nozozemske (15 posto) te Velike Britanije (9 posto).

poslovni.hr