Prema podacima Centralne banke BiH, dijaspora je samo prošle godine unijela u BiH dvije milijarde eura, ne računajući gotovinu koja nije registrirana, a sigurno je mnogo viša od toga. Maksimalan je priljev novca u ljetnim mjesecima i za božićnih i novogodišnjih praznika, kada najviše iseljenika i dolazi u domovinu.

Statistički podaci iz BiH, ali i informacije s kojima kalkuliraju i iseljeničke udruge u inozemstvu, govore da četveročlana obitelj iz dijaspore za mjesec dana u BiH potroši između 2000 i 4500 eura. Međutim, obrazlažući jedno od istraživanja o odnosu dijaspore prema domovini, profesor Emir Ramić kaže kako je stvarni priljev novca od iseljenika svake godine znatno iznad službene brojke od dvije milijarde eura.

"Dijaspora u BiH, po raznim osnovama, unese od šest do sedam milijardi eura na godinu. Tako je najveći ulagač u gospodarstvo i svojim novcem čuva socijalni mir u BiH. U ekonomskom smislu dijaspora je važniji partner nego što su EU, MMF i druge asocijacije. Za razliku od njih, ne samo da ne ucjenjuje svoju zemlju nego i ne traži privilegije. Paradoksalno je da pred tim institucijama BiH kleči, moli i potkazuje svoje građane, a iseljeništvo arogantno odbacuje, ponižava i ne mari za njegove opravdane zahtjeve, čije bi rješenje bilo od koristi prije svega za maticu", upozorava Ramić.

Ono što iseljenici očekuju od vlasti je rješavanje njihova pravnog statusa. U tom bi se slučaju mogao očekivati i povratak građana koji su stekli mirovinu radeći u inozemstvu.

(Pincom)