Više od uobičajeno propisanih 40 sati, uključujući i zemlje koje će u članstvo EU biti primljene iduće godine, tjedno još odrade Bugari i Rumunji (41,1 sat), Slovaci (40,7 sati) i Irci (40,2 sata). Nešto kraći radni tjedan imaju u Litvi (39,8 sati), Luksemburgu (39,7 sati), Malti (39,7 sati) i Velikoj Britaniji (39,4 sata), dok su Norvežani svoje radno vrijeme skratili gotovo za puni sat. Osim Francuza i Slovenaca, kraćim radnim tjednom mogu se pohvaliti Španjolci (38,1 sat) i Finci (38,3 sata).

U podacima EIRO-a, međutim, nema najnovijih brojki za 2005. iz deset zemalja EU: Austrije, Belgije, Cipra, Češke, Estonije, Njemačke, Italije, Latvije i Nizozemske.

Prema podacima EIRO-a, u posljednje dvije godine prosječno trajanje radnog tjedna u EU25 nije se znatnije promijenio i iznosi oko 38,6 sati, što je oko 0,6 sati kraće u odnosu na 15 starih članica Europske unije, odnosno 0,9 sati dulje unutar 10 novih članica EU.

Promatrano prema sektorima, radni tjedan najdulje traje u kemijskoj industriji i maloprodaji, 38,6 sati, a slijede ih metalna industrija i državna uprava sa 38,1 sati tjednog rada. U prosjeku se najkraće radi u sektoru bankarstva, 37,7 sati, a samo 0,2 sata dulje u javnim službama.

business.hr