Premda je na sastanku na vrhu G8 borba protiv piratstva svrstana među tri osnovna pitanja od životnog značenja za svjetsku privredu, podaci kazuju da se broj krivotvorenih proizvoda plasiranih na svjetskom tržištu i dalje povećava, a time i nanesena šteta koja se izražava u milijardama dolara.

Tako prema procjeni Međunarodne trgovačke komore prodaja krivotvorenih robnih marki i piratstva autorskih prava svjetsko gospodarstvo košta oko 650 milijardi dolara godišnje, dok podaci Europske unije upućuju na gubitak od 300 milijardi eura, odnosno između pet i devet posto godišnje trgovinske razmjene, prenosi Slobodna DalmacijaKrađa radnih mjesta

Najveći izvoznik krivotvorina je Kina, iz koje dolazi gotovo 70 posto "lažnjaka", podaci su APM, njemačke poslovne jedinice za borbu protiv krivotvorenja proizvoda i robnih marki, koja tvrdi da trgovanje lažnim proizvodima znači 70.000 radnih mjesta manje samo u Njemačkoj. "Kinezi su sada jako uključeni u poslovni svijet u vlastitoj zemlji i na globalnom tržištu pa tako raste i njihova odlučnost u potrazi za piratima i njihovom privođenju pravdi", komentar je Henkelova brand menadžera Andreasa von Bernstorffa. Borba, međutim, ni izdaleka nije jednostavna jer su kopije sve kvalitetnije, što svjedoči o profesionalnosti krivotvoritelja. Pakiranje je svakim danom sofisticiranije pa ih je gotovo nemoguće na prvi pogled razlikovati od originala. Kupcima preostaje prepoznati ih po najvećoj i dakako najvažnijoj razlici - cijeni.
Krivotvorina je dakako neusporedivo jeftinija, ali to, na žalost, i jest najveći razlog prođi takvih prozvoda među kupcima manje kupovne moći. Dodatni problem je pojava krivotvorine na polici u dućanu i njezina prodaja po cijeni orginala.
Lovci na pirate

U namjeri da smanje ili ograniče štetu proizvođači se i samoorganiziraju pa je robna marka Henkel okupila tim lovaca na pirate, koji čini 30-ak stručnjaka iz različitih centara kompanije, od Njemačke do SAD-a, kao i ureda u Šangaju i Brazilu s kojima surađuje. Zadatak im je pratiti, upravljati i kontrolirati vlasnička prava koja su vezana za 750 robnih marki ove kompanije, te povećati pravnu zaštitu gdje god je to moguće.   

I hrvatski proizvodi na meti pirata

Ni hrvatsko tržište nije pošteđeno piratskih proizvoda, kao što ni poznati hrvatski proizvodi nisu izvan interesa krivotvoritelja. U više navrata u javnost su izbijale afere u kojima su otkrivene veće količine krivotvorenih Badelovih pića, Podravkine vegete, različitih "Krašovih" proizvoda ili "Franck" kave. U Hrvatsku su stizali najčešće iz susjedne BiH, u pakiranjima i s ambalažom gotovo identičnoj originalima.

Najviše se krivotvore kozmetika i parfemi

Paleta krivotvorenih proizvoda široka je, s tim da je s gotovo 50 postotnim udjelom u ukupnom postotku najzastupljenija potrošačka roba, a slijede uređaji za snimanje zvuka, softver i hardver. Na meti krivotvoritelja posebno su kozmetika i parfemi pa je tako carina Europske unije zaplijenila 784.268 krivotvorina, uključujući u 2004. godini 45.000 boca šampona i 412.500 četkica za zube. Njemačka carina je, primjerice, u prošloj godini zaplijenila robu u vrijednosti od 213 milijuna eura..